Postali smo civilzacija umornih. Razumni čovek - Homo sapiens je “postao” umoran - homo defessus.
U industrijskim društvima, čak i onim ekonomski nerazvijenim, hronično je umorno dve trećine stanovništva. Deca, adolescenti, odrasli, stari ustaju sa umorom, pate od “jutarnje zamagljenosti” (brain fog sindrom), njihove kognitivne sposobnosti do 11.30 ujutro su veoma upitne, emocionalno su nestabilni i veoma često letargični, a opet prenapeti (wired&tired sindrom). Ovde ne govorimo o pretpostavkama nego o tvrdim naučnim činjenicama koje možete da pronađate u referentnim naučnim časopisima i ima ih više od 20,000 samo u prethodnih pet godina.
Svet se u neku ruku nalazi u epicentru epidemije umora. “Oboleli” u želji da povrate malo zdrave snage i misli koje im neurobiološki kao homosapijensu sa pravom pripadaju - traže rešenje kako da podignu energiju. Zapravo oni hoće dve stvari - da se osete budnim i bistrim i da povrate zdravu snagu i osećaj zdravlja.
Da ne širimo priču o algoritmu spavanja i njegovoj važnosti, posledicama po dužinu života, prevremeno estetsko starenje, imunitet, libido - recimo samo da je sedam od deset ljudi, iako su zdravi, hronično umorno i da fiziološki, metalno i emocionalno otežano funkcioniše.
Kako funkcioniše podizanje energije (i zašto potpuno pogrešno mislimo da “belo” pomaže)?
Postoji molekul aktivnosti, potrage, uspeha i radoznalosti koji je visoko prisutan kada smo budni. Njegovo ime je dopamin. Dopamin je materija koja služi da neuroni komuniciraju jedan sa drugim i spada u supstance koje zovemo neurotransmiteri. Međutim, on je daleko više od toga jer dopamin ne uspostavlja vezu samo između dva susedna neurona, kao ostali nego deluje kao neuromodulator - kao neka hemijska bomba koja eksplodira u našem neuralnom sistemu i mi se osetimo budnim. Opet, koga interesuje više o tome - pogledajte algoritam spavanja, ovde da kažemo samo to da je: dopamin materija žudnje, želje i pokreta.
Da, tačno ga kokain i amfetamin aktiviraju veoma efikasno. Kokain izaziva dvostruko povećanje dopamina, a amfetamin desetostruko i to samo za nekoliko minuta. “Ok, pa zašto onda”, zapitali bismo se, “ne bismo svi bili narkomani?”.
Problem leži u tome što posedujemo sistem dopamina koji se sastoji do dva nivoa - jedan se zove bazni, a drugi fazni. Za našu sveopštu budnost bitan je bazni. Kada veštački aktiviramo dopamin - dolazi do “faziranja” ili skoka dopamina, ali vema brzo i do njegovog pada ispod bazne linije (negativna faza). Zato kokainski zavisnici ili pušači imaju konstantnu potrebu za novom dozom - na svakih tridesetak minuta ako koristite koku ili deset minuta ako ste pušač ili inahalator idiotskih fensi cigara “na sisanje”. Međutim, ne lezi vraže - stalna dodatna aktivacija dopamina čini da se potroše njegove rezerve i mozak smanjuje baznu liniju dopamina. Postajete tužni, teško mentalno i fizički pokretni. Počinje zavisnost.
E sad, pitaćete se šta sve sve izaziva faziranje dopamina i koliko neke materije ili okruženje imaju uticaja na nas. Stvari stoje ovako. Prema prof Hubermanu sa Stenford School of Medicine i šefa tamošnje laboratorije - ovo je stepenovan uticaj raznih materija na mozak i lučenje dopamina: cigareta 1.5 puta, seks i čokolada 2 puta, kokain 2,5 puta, amfetamin do 10 puta. Poslednju stvar sam namerno ostavio za kraj.
Studije pokazuju da izlaganje tela hladnoći - na primer hladnoj vodi u jutarnjim satima podiže nivo dopamina 2.5 puta. Kao kokain, ali sa nekoliko važnih razlika! Najbitnija razlika je u tome što za razliku od droge, dopamin podignut hladnoćom ostaje podignut satima. Drugo, kratko izlaganje hladnoći deluje pozitivno na bazni dopamin. Treće, osim dopamina, n aovakav način se aktivira i hormon epinefrin (adrenalin) koji nam daje fizičku snagu. Ovo su naučne činjenice, koje možete da potražite online u naučnim časopisima i mi ih obrađujemo u trećoj nedelji algoritma spavanja u okviru modela za podizanje budnosti.
Svakako ovde bi trebalo da damonekoliko bitnih upozorenja. Sve eksperimante sa hladnom vodom radite na sopstvenu odgovornost. Ukoliko imate bilo kakva oboljenja oko ove termičke prakse konsultujte se sa lekarom. Ne kupajte se hladnom vodom uveće jer vam ne trebaju hormoni budnosti kada treba da spavate. Ne preterujte sa hladnoćom - dovoljno je da to bude voda iz vodovoda od oko 17 stepeni celzijusa. Ako primetite da neobuzdano drhtite i da plitko dišete na dobrom ste putu - to je adrenalin.
Gordana
Pušim već 44 god. Sad znam što me niko neće.